Akutni bronhitis

Akutni bronhitis je akutna infekcija dušnika i bronha uzrokovana najčešće virusima, pojavljuje se u zimskim mjesecima, a najviše obolijevaju mala djeca. Bolest traje kratko i rijetko se komplicira. Liječenje antibioticima nije potrebno, iako se često provodi.Obično je povezana s virusnim infekcijama gornjeg dijela dišnog sustava. Bolest, dakle, uzrokuju poglavito respiratorni virusi, pa je upala kataralne, a ne gnojne (bakterijske) prirode.

KOJI SU UZROČNICI
Respiratorni su virusi uzročnici akutnog bronhitisa, a podjednako ga često uzrokuju virusi obične prehlade, kao što su rino virusi i korona virusi, i oni invazivniji, kao što su virusi influence i adeno virusi, a u djece i respiratorni sincicijski virus i virusi parainfluence. Akutni je bronhitis posebno čest za vrijeme epidemije influence. Adeno virusi su najvažniji uzročnici u vojnim kolektivima. Iako rino virusi nisu toliko patogeni, oni su zbog svoje brojnosti i učestalosti vrlo važni uzročnici akutnog bronhitisa i u djece i u odraslih. Samo je mali postotak akutnih bronhitisa uzrokovan ne virusnim uzročnicima. Mycoplasma pneumoniae je najzastupljenija u male i u starije djece. Bakterije uglavnom samo sekundarno inficiraju sluznicu bronha oštećenu virusima ili uzrokuju akutnu egzacerbaciju (pogoršanje stanja) u bolesnika s kroničnim bronhitisom.

BITNE ZNAČAJKE
Od akutnog bronhitisa češće obolijevaju djeca, posebno ona do pet godina. Kao i druge infekcije dišnoga sustava, akutni je bronhitis češći u hladnijem dijelu godine, a najviše je oboljelih u siječnju i veljači. Tomu pogoduje kapljično širenje infekcije, epidemijsko pojavljivanje gripe, skupljanje i dulje zadržavanje ljudi u zatvorenim prostorijama, onečišćenje zraka u industrijskim središtima, magla te osobito duhanski dim. Suh zrak, posebno kada se udiše na usta, oštećuje sluznicu bronha i pospješuje razvoj upale.

 

KAŠALJ
Kašalj se zapaža u oko polovice bolesnika s akutnim respiratornim infekcijama. Pojava intenzivnijeg kašlja u akutnoj respiratornoj infekciji upućuje na vjerojatnu zahvaćenost traheobronhalnog stabla. Uz isključenje upale pluća, tada je najvjerojatnija dijagnoza akutnog bronhitisa. Međutim, početni simptomi bronhitisa najčešće su istovjetni s prehladom, a to su: hunjavica, blaža grlobolja, konjunktivitis, promuklost. Osjećaj žarenja iza prsne kosti specifičniji je znak upale sluznice dušnika, odnosno bronhitisa. Kašalj je, dakle, vodeći simptom bronhitisa, a pojavljuje se rano i razvija se tijekom bolesti. U početku je suh i nadražajan, a za nekoliko dana postaje produktivan, najčešće s bistrim izgledom iskašljaja.

TEMPERATURA
Temperatura i drugi opći simptomi, kao i težina i trajanje bolesti te eventualne komplikacije ovise o uzročniku, ali i dobi i kondiciji bolesnika. U male je djece temperatura obično povišena, a može biti i vrlo visoka. U odraslih, virusi influence i adenovirusi obično uzrokuju povišenje temperature i druge opće simptome, a ostali virusi rjeđe. U akutnom se bronhitisu svi simptomi i znakovi bolesti povlače za desetak dana, a najkasnije za tri tjedna.

DIJAGNOZA
U svakodnevnoj se praksi dijagnoza akutnog bronhitisa zasniva na temeljitoj anamnezi i kompletnome pregledu. Liječnik auskultacijom pluća otkriva posvuda pojačan šum disanja s različitim hropcima. Rendgenska je slika pluća uredna i najvažniji je razlikovni znak prema upali pluća.
Laboratorijski nalazi nemaju veću vrijednost u dijagnostici. Sedimentacija može biti ubrzana, no najčešće je normalna. To manje ovisi o vrsti uzročnika, a više o akutnosti procesa, prethodnim kroničnim bolestima i eventualnim komplikacijama. I broj je leukocita uglavnom normalan. Laboratorijski (mikrobiološki) pregled iskašljaja i bris nosa od male su pomoći.

LIJEČENJE

Liječenje je akutnog bronhitisa, u pravilu, samo simptomatsko, usmjereno na ublažavanje kašlja. Ozdravljenje pospješuje optimalna mikroklima s vlažnim zrakom u sobi, zabrana pušenja, štednja glasa, uzimanje veće količine napitaka te konačno lijekovi za smirivanje kašlja (antitusici). Osobito je važno naglasiti da je hidracija (uzimanje veće količine tekućine) najvažnija mjera za ublažavanje kašlja. Ovlaživanjem respiratornih sluznica, što se može postići i učestalom inhalacijom vodene pare, sprječava se isušivanje i skrućivanje respiratornog sekreta u bronhima, odnosno suprimira se suhi nadražajni kašalj i potiče iskašljavanje. Antibiotici se ne preporučuju u liječenju prethodno zdravih osoba. Oni se primjenjuju samo izuzetno, u osoba s težim kroničnim bolestima pluća i srca i pri pojavi gnojnog iskašljaja.
No, u svakodnevnom radu mnogi liječnici ne razlikuju akutni bronhitis od obične prehlade i gripe, pa se dijagnoza akutnog bronhitisa ishitreno i neopravdano pojavljuje vrlo često. Liječnici, također vrlo često, ne razlikuju akutni bronhitis od egzacerbacije kroničnog bronhitisa i pneumonije, što je osnovni razlog za nekritično propisivanje antibiotika. Istraživanja u razvijenim zemljama pokazala su da se antibiotik propisuje za najmanje dvije trećine bolesnika s kliničkom dijagnozom akutnog bronhitisa. Ovo je osnovni razlog nekritične primjene i zlouporabe antibiotika uopće.